Vlasnici kućnih ljubimaca imaju pravo
da znaju čime hrane svoje pse. Deklaracija hrane za kućne ljubimce sadrži
bogatstvo informacija, ako znate kako da je čitate. Nemojte sebe dovesti u
zabludu mnogim marketinškim trikovima i primamljivim tvrdnjama, jedno je
slika na džaku kada je nešto sasvim drugo u njemu. Ovde smo da razjasnimo
pojmove koje svakodnevno čitamo na komercijalnim hranama bilo da je u pitanju
suva hrana-dehidrat ili vlazna-konzerve, kako bi bili u mogućnosti da odaberemo
ono najbolje za svoje četvoronožne prijatelje.
Pakovanje i naziv proizvoda: Kod većine kupaca ovo je ključni faktor pri izboru hrane. Mnoštvo veselih boja, simpatičan pas, razno voće i povrće, kao i slike pilećih bataka, šnicli i ostalog možemo ugledati na pakovanju hrane. Tu su i nazivi poput ''sa piletinom, ''sa govedinom'' ''sa mesom divljači'' ''sa jagnjetinom'' itd., koji nas istog trenutka asociraju na meso, ali mogu biti i sve sem mesa, klanični otpad neupotrebljiv u ishrani ljudi, često i uginule životinje. Takođe postavlja se pitanje količine tih sastojaka koji trebaju našim ljubicima da obezbede visokovredne proteine animalnog porekla, i od proizvođača do proizvođača po realnoj zastupljenosti u hrani veoma variraju.
Analitički sastav:Analitički sastav predstavlja prvu informaciju o hranljivoj vrednosti hrane i kvantitativnoj zastupljenosti pojedinih hranljivih materija, podrazumeva informaciju o procentualnoj zastupljenosti proteina, masti, vlakana i pepela. Neki proizvodjači navode i količine vitamina, minerala, aminokiselina...
Proteini: Često ćete biti u prilici da na pakovanju hrane pročitate termin sirovi proteini. Sirovi proteini predstavljaju zbir nesvraljivih i svarljivih proteina. Kao što sama reč kaže, svarljivi proteini su oni proteini koje pas može da svari i potencijalno iskoristi kao strukturni materijal neophodan za razvoj i funkciju organizma. Zato je važno, obratiti pažnju šta je u hrani izvor proteina, da li je to meso, ili su to sporedni proizvodi klanične industrije, ili su pak proteini poreklom iz biljaka. U skladu sa tim potrebno je poznavati i pojam biološke vrednosti proteina koji predstavlja funkcionalnu vrednost proteina za održavanje života i rasta. U praktičnom smislu o biološkoj vrednosti proteina govori podatak o broju grama telesnog proteina koji se sintetiše iz 100g svarljivih proteina.
Proteini jaja imaju najveću biološku vrednost (94%) ,zatim proteini poreklom od životinja(60 do 80%), posebno mišično tkivo, pa proteini iz biljaka. I pored ovih podataka, biološka vrednost proteina je veća ukokoliko odnos i količina aminokiselina više odgovaraju telesnim proteinima.
Nasuprot proteinima visoke biološke vrednosti, u komercijalnim hranama lošijeg kvaliteta, gde su izvor proteina sporedni proizvodi klanica, npr. brašno od perja koje je bogato proteinima male biološke vrednosti, takođe je i čest alergen.
Masti: Predstavljaju veoma bogat izvor energije i nosioci su drugih esencijalnih materija kao što su vitamini rastvorljivi u mastima(vit. A,D,E i K) i esencijalne masne kiseline.
Pepeo: Sirovi pepeo predstavlja ostatak nakon sagorevanja hrane čime se uklanjaju organske materije i voda. Taj ostatak, odnosno sirovi pepeo zapravo predstavlja sadržaj mineralnih materija u hrani.
Sirova vlakna(Sirova celuloza): Pod pojmom sirova celuloza se pored celuloze podrazumevaju i druge nesvarljive materije. Prevelik sadrzaj sirove celuloze smanjuje svarljivost drugih hranljivih materija ali u optimalnoj kolicini pomaže varenje obezbeđujući mehanički pritisak na zid creva i time normalnu peristaltiku.
Vlaga: Sirova vlaga predstavlja pokazatelj suve materije u hrani koje su zapravo hranljive materije i energija. U skaldu sa tim hranu za pse možemo podeliti na suvu hranu-dehidrat sa niskim sadržajem vlage (10%) i vlažnu hranu-obično su to konzerve sa visokim sadržajem vlage (oko 80%).
Sirovinski sastav: Kao što sama reč kaže to je skup sirovina od koje je napravljena hrana, tj. koje su sve sirovine upotrebljene u formulaciji određene hrane. Sirovinski sastav nam delimično pruža uvid u kvalitet sirovina koje su korišćene kao i njihovu zastupljenost u hrani. Univerzalno pravilo je da su one poređane po zastupljenosti u hrani, sa tim što je prva sirovina na spisku najzastupljenija. Pojedini proizvođači naglašavaju procentualnu zastupljenost pojedinih sirovina.
Takođe zarad opšteg razumevanja sastava potrebno je definisati pojedine pojmove kao sto su animal by product, meat meal, meat....
Animal by-product predstavlja sporedne proizvode klanične industrije, odnosno sve one delove životinje koji su iz nekog razloga nepodobni ili/i neupotrebljivi za ljudsku ishranu. Pod animal by product moze da se uvrste i proizvodi kafilerija(kafilerijsko kostano, mesno-kostano, mesno brasno).
Meat meal, u pitanju je nešto kvalitetniji sastojak mesno brašno napravljeno od zivotinjskog tkiva, s tim sto udeo mesa(mišićnog tkiva) nije, a kao sastojak komercijalnih hrana navodno ne uključuje klanični otpad poput perja, rogova, papaka, iznutrica.....
Meat, sastojak koji podrazumeva meso koje je sveže ušlo u proizvodnju, i kao takvo sadrži veliki procenat vlage. Na sastavu hrane moze biti navedeno kao prvi, najzastupljeniji sastojak, ali tokom proizvodnje dehidrata, nije vise najzastupljeniji sastojak. Uglavnom proizvođači naglase procentualni udeo kao svežeg(neobrađenog) mesa. Precizirano je od koje je životinje meso.
Dehidrated meat, najkvalitetniji sastojak, radi se o dehidriranom mesu, precizirano koje životinje. Najkvalitetniji izvor proteina u hrani za pse.
Ostali sastojci komercijalnih hrana mogu biti razne žitarice i sporedni proizvodi mlinske industrije, voće, povrće, ulje i mast(poželjno je da bude definisano koje npr. suncokretovo, živinska mast...) itd....
preuzeto sa sajta: www.prirodapasa.com
autor: Shnaulove
Нема коментара:
Постави коментар